"NE OBJAVLJUJTE GDE ŽIVITE I ŠTA VOZITE!" Stručnjaci otkrili šta da uradite ako pokušaju da vas otmu: "Ako krenu da vas uvlače u auto, privucite pažnju"
Dodajte Kurir u vaš Google izborSlučaj otmice u Novom Sadu, kada je muškarac nakon svađe nasilno ubačen u luksuzni automobil i odvezen, a policija ubrzo uhapsila osumnjičene, otvorio je pitanje ko stoji iza ovakvih krivičnih dela, kako se ona planiraju i koliko su građani danas zaista bezbedni.
O tome su u emisiji "Puls Srbije Vikend" kod voditeljke Krune Une Mitrović govorili Milan Milović, pukovnik JZO u penziji i Bratislav Gagović, bivši šef Petog odeljenja Uprave za grad Beograd.
Novac, dugovi, osveta mogući motivi
Milan Milović je objasnio da otmice mogu imati različite motive, od novčanih dugova i otkupa, preko partnerskih i porodičnih sukoba, do trgovine ljudima, seksualne eksploatacije, trgovine organima, ali i političkih i terorističkih razloga.
- Motiva ima više. Može biti novčani dug, otmica zbog otkupa, ali i otmica koja proizlazi iz partnerskih odnosa, kada se, recimo, nakon razvoda otme dete. Tu su i seksualna eksploatacija, trgovina ljudima i organima, ali i politički ili teroristički motivi. Ono što posebno zabrinjava jeste činjenica da ljudi danas često sami na sebe stave metu. Na društvenim mrežama pokazuju gde žive, šta voze, gde letuju, šta jedu i kakav život vode. Na taj način ostavljaju ogromnu količinu informacija ljudima koji bi te podatke mogli da zloupotrebe - rekao je Milović.
Govoreći o slučaju iz Novog Sada, Milović je ocenio da način na koji je otmica izvedena ne ostavlja utisak profesionalno organizovane akcije.
- Ovo je, po mom mišljenju, jedna amaterski izvedena otmica. Ne možete usred bela dana nekoga nasilno odvesti i očekivati da niko ništa neće videti. Ako neko želi da izvrši ozbiljnu otmicu, posebno ako želi da drži žrtvu duže vreme i pregovara o otkupu, potrebna mu je savršena logistika. Morate da poznajete digitalnu komunikaciju, morate da razumete digitalnu forenziku i da znate kako ćete komunicirati, gde ćete držati osobu, kako ćete organizovati primopredaju novca i kako ćete sakriti tragove. Danas je mnogo teže potpuno se sakriti, ali su istovremeno i mogućnosti za kriminalce, zahvaljujući tehnologiji, mnogo veće - istakao je Milović.
Meta se često sama "otkrije"
Milović je upozorio da bi u narednom periodu u Srbiji moglo biti više pokušaja otmica i ucena, upravo zbog povećanja broja ljudi sa velikom imovinom, ali i zbog količine podataka koje građani ostavljaju na internetu.
- Već godinu dana govorim da treba analizirati finansijske tokove, privatizacije i činjenicu da danas u Srbiji postoji veliki broj veoma bogatih ljudi. Na osnovu toga može se napraviti ozbiljna procena rizika. Mislim da će u narednom periodu biti otmica i mnogo ucena. Međutim, način na koji se danas planira jedna otmica potpuno je drugačiji nego ranije. Potreban vam je čovek koji razume digitalnu forenziku, digitalnu komunikaciju, način transfera novca i finansijske tragove. I ono što je posebno zabrinjavajuće jeste što ljudi bukvalno sami sebe preporuče za otmicu - rekao je Milović.
On je dodao da kriminalci danas mogu da koriste algoritme i javno dostupne podatke kako bi pronašli najslabiju kariku u nečijem okruženju.
- Vi uđete na društvene mreže i počnete da povezujete ljude, porodicu, prijatelje, poslovne saradnike. Ne otimate odmah nekoga. Prvo tražite najslabiju kariku, gledate ko je najranjiviji i kako toj osobi možete da priđete. Zato ljudi moraju da shvate da sve ono što objavljuju na internetu može biti deo slike koju o njima pravi neko ko ih posmatra. Nije problem samo fotografija skupog automobila ili sata, već čitav niz podataka iz kojih neko može da zaključi gde živite, gde se krećete, gde vam deca idu u školu i sa kim ste povezani - upozorio je Milović.
Bratislav Gagović je ukazao da u planiranju otmica neretko mogu da učestvuju i ljudi iz neposrednog okruženja žrtve, jer upravo oni mogu imati informacije koje su kriminalcima najvrednije.
- Ljudi iz okruženja često mogu da učestvuju u planiranju i davanju podataka. Imali smo slučajeve u kojima su poslovni saradnici bili bliski izvršiocima i davali informacije potrebne za organizaciju otmice. Kod organizovanog kriminala imali smo i situacije da su ljudi oteli sopstvenog poslovnog partnera, a motiv je bio novac. To pokazuje da žrtva ne mora nužno da bude slučajno odabrana. Nekada se veoma pažljivo bira osoba za koju se zna da postoji mogućnost naplate otkupa - rekao je Gagović.
Otmica se planira mesecima
Milović je naglasio da ozbiljno organizovana otmica zahteva čitav sistem ljudi i da se takve akcije mogu pripremati mesecima, pa čak i godinama.
- Vlasnici velikih kompanija i korporacija moraju da shvate da fizičko obezbeđenje samo po sebi više nije dovoljno. Ono vas može zaštititi od neposrednog fizičkog napada, ali savremeni sistem zaštite mora da obuhvati vlasnika, njegovu porodicu, zaposlene i njihove navike. Potrebno je razgovarati sa članovima porodice i objasniti im kako da se ponašaju ako primete da ih neko prati. Ozbiljna otmica se ne radi tako što neko danas odluči da nekoga otme, pa sutra to uradi. Ona može da se planira mesecima, godinu ili dve. Pravi se logistika, postoje lokacije, način komunikacije, ljudi zaduženi za različite zadatke i sve mora da bude precizno organizovano - objasnio je Milović.
Prema njegovim rečima, u ozbiljnim kriminalnim grupama zadaci mogu biti podeljeni tako da izvršioci međusobno ne poznaju sve članove organizacije.
- Ne može jedna ili dve osobe da izvedu profesionalnu otmicu. To može biti amaterska akcija, ali ozbiljna otmica zahteva čitav logistički tim. Jedan čovek je zadužen za snabdevanje, drugi za čuvanje žrtve, treći za elektronsku komunikaciju, četvrti za kontraobaveštajni deo i proveru da li ih neko prati. Danas možete da napravite sistem u kojem ljudi koji učestvuju u otmici čak ni ne znaju jedni druge, niti znaju ko je nalogodavac. Tehnologija je kriminalcima otvorila nove mogućnosti, ali je istovremeno policiji omogućila i nove načine da ih prati - rekao je Milović.
Gagović je podsetio i na ranije slučajeve koji pokazuju koliko logistika može biti složena, navodeći kao primer otmicu sina novosadskog biznismena, kada je žrtva iz Novog Sada završila u Albaniji.
- Imali smo slučaj otmice sina jednog novosadskog biznismena. Dečak je otet u Novom Sadu, a završio je u Albaniji. Sam put od Novog Sada do Albanije danas je ozbiljan izazov i kada putujete kao običan čovek, a kamoli kada prevozite otetu osobu i pokušavate da izbegnete policiju i druge kontrole. To govori koliko ozbiljna logistika mora da postoji kada se radi o organizovanom kriminalu - rekao je Gagović.
On je dodao da bezbednost ne sme da se posmatra kao trošak, posebno kada je reč o velikim kompanijama.
- Ako danas posmatrate bezbednost kao trošak, a ne kao jedan od elemenata opstanka i razvoja kompanije, kao i zaštite zaposlenih i članova porodice vlasnika, onda pravite ogromnu grešku. Sistem zaštite mora stalno da se unapređuje. Vreme se promenilo, tehnologija se promenila i način na koji kriminalci planiraju krivična dela takođe se promenio - naglasio je Milović.
Govoreći o psihologiji otmica i različitim motivima, Gagović je podsetio da istorija poznaje brojne slučajeve, od političkih otmica do onih koje su motivisane novcem.
- Moramo da razlikujemo motive. Imali smo otmice iz političkih razloga, kao što je bio slučaj Alda Mora u Italiji, ali i slučajeve kod nas koji su imali potpuno drugačiju pozadinu. Imali smo i otmicu Ivana Stambolića, koja je završena njegovim ubistvom. Sa druge strane, u kriminalnom miljeu motiv je često bio novac. Kod nas su postojali slučajevi u kojima su otmice bile povezane sa dugovima i naplatom potraživanja, a kada postoji ozbiljan upliv organizovanog kriminala ili ljudi iz sistema, otkrivanje i dokazivanje postaju mnogo teži - rekao je Gagović.
Milović je naglasio da policija najčešće dobija ključnu potvrdu da je reč o otmici kada se pojavi zahtev za otkup ili drugi jasan zahtev otmičara.
- Kada se pojavi zahtev, onda više nemamo dilemu da je osoba nestala svojevoljno. Tada se pokreće ozbiljna potraga i radi se na pronalaženju žrtve i izvršilaca. U Srbiji smo imali slučajeve koji su završavani veoma brzo upravo zahvaljujući reakciji policije. Bilo je situacija kada su otmičari uhapšeni na putu ka granici. Kod poslednjih otmica koje smo imali, motiv je u velikom broju slučajeva bio dug, odnosno pokušaj da se dug naplati. Tamo gde postoji ozbiljan upliv ljudi iz države ili policije, istraga je mnogo teža, kao i samo dokazivanje - rekao je Milović.
Kako se zaštititi?
Na kraju, sagovornici su posebno apelovali na građane da povećaju nivo bezbednosne kulture i budu oprezniji u svakodnevnom ponašanju.
Gagović je istakao da građani ne smeju da potcene rizik, posebno kada su u pitanju kontakti preko društvenih mreža.
- Moramo da podignemo nivo bezbednosne kulture. Nećete u kasnim noćnim satima zaustavljati automobil na nekom izolovanom mestu i ulaziti u nepoznato vozilo. Nećete ostavljati broj telefona i lične podatke na društvenim mrežama i nećete se nasamo sastajati sa ljudima koje ste upoznali preko interneta. Ako želite da se sa nekim upoznate, sastanak treba da bude na javnom mestu, gde ima mnogo ljudi. Kada se vraćate kući, koristite osvetljene i prometne ulice. Ako neko pokuša da vas na silu ubaci u automobil, morate da privučete pažnju. Vrištite, dozivajte pomoć, uđite u prodavnicu, pekaru ili apoteku. Najgore je da se čovek ukopa i pasivno prihvati situaciju - rekao je Gagović.
Milović je zaključio da posledice otmice ne prestaju trenutkom oslobađanja žrtve, već mogu ostaviti duboke psihološke posledice na čitavu porodicu.
- Ljudi često zaboravljaju da žrtva, čak i kada fizički preživi otmicu, može da pretrpi ogromnu psihičku traumu. Neki ljudi se iz takve traume nikada potpuno ne izvuku, a posledice ne trpi samo osoba koja je bila oteta već i njena porodica. Zato je prevencija toliko važna. Ne treba čekati da se nešto dogodi da bismo počeli da razmišljamo o bezbednosti. Posebno roditelji i deca ljudi koji imaju novac i imovinu moraju da razumeju šta znači bezbednosna kultura i koliko je važno da ne ostavljaju javno podatke koji mogu nekome pomoći da ih prati ili proceni kao metu - zaključio je Milović.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.
Kurir.rs